Ostaci kraljevskog dvora
U Kraljevoj Sutjesci s lijeve strane potoka Urve, u neposrednoj blizini
samostana, nalazi se samostansko šetalište s terasom - Grgurevo. Tu su u vrijeme
1969-1970. vršena arheološka istraživanja u kojima su otkopani i konzervirani
temelji i zidovi nekoliko objekata: crkva –dvorska kapela, glavna - istočna
palača i nekoliko građevina s desne strane Urve.
Crkva je prema povelji kralja Tvrtka I. iz 1378. godine bila posvećena sv.
Grguru. Po njoj se i cijeli lokalitet s lijeve strane Urve danas naziva
Grgurevo. To je bila gotička građevina od koje je danas vidljiva cijela
četvrtasta apsida s nišom u kojoj je stajao kip sveca dok je više od polovice
lađe uništeno, jer je potok Urva, uz koji je kapela podignuta, od izgradnje
dvora do danas svoje korito produbio za oko 10 m. Dalje produbljivanje je
spriječeno izgradnjom kaskada u vrijeme arheoloških istraživanja.
Istočna palača sastavljena je od dva krila u obliku slova L opruženih krakova.
Misli se da je to prvi i najstariji objekt sutješkog dvora. Poduprt je nizom
jakih kontrafora, koji su sada dozidani i konzervirani.
Istočna palača sastavljena je od dva krila u obliku slova L opruženih krakova.
Misli se da je to prvi i najstariji objekat sutješkog dvora. Poduprt je nizom
jakih kontrafora, koji su sada dozidani i konzervirani.
Zapadni dio dvora obuhvaća kompleks od tri palače na terasama. Od njih se vide
samo temelji.
Vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci započeo je i dijelom izgradio, zajedno s
Bobovcem, Ban Stjepan II (1322-1353), a znatno ga je proširio kralj Tvrtko
(1353-1391). Arheološka istraživanja nisu otkrila veliki broj umjetničkih
ulomaka, jer je to većinom tijekom povijesti razneseno budući da je dvor u
Sutjesci, za razliku od Bobovca, bio u blizini naselja.
Iskopani arheološki materijal (kamena plastika, keramika, metal, staklo)
nalazi se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu pod čijim je nadzorom vršeno
istraživanje i konzerviranje kraljevskog dvora. Vrijedno je spomenuti da su
brojni sačuvani dokumenti bosanskih vladara izdati upravo u Kraljevoj Sutjesci
koja se u to vrijeme označavala ili samo kao Curia regis (kraljevski dvor) ili
Trstivnica.
Tekst pripremio: prof. dr. Fra Stjepan Duvnjak |
