Kraljeva Sutjeska
 Kraljeva Sutjeska zajedno sa svojom bogatom poviješću, neobičnim i povoljnim
položajem, predstavlja savršenu destinaciju za odmor tokom cijele godine. Svojim
geografskim položajem i ne tako velikom udaljenosti od Kaknja (12 km), Zenice
(45 km) te Sarajeva (56 km) je „luka spasa“ i savršeno mjesto za odmor u
Centralnoj Bosni i Hercegovini.
Samo mjesto kao i naziv Kraljeva Sutjeska potiče još iz 14 stoljeća. Kraljeva
Sutjeska je bila prijestolnica srednjovjekovne bosanske države, u kojoj je
stolovala kraljevska obitelj Kotromanić, posljednja bosanska kraljica Katarina
Vukčić-Kosača i kralj Stjepan Tomaš.
Kraljica Katarina je na području Bobovca i Kraljeve Sutjeske provela 17 godina.
Svojom nesebičnom pomoći i suživotu sa narodima ovog kraja, kraljica Katarina je
i danas živo prisutna na ovom prostoru kao i u narodu ovoga kraja. Dan
kraljičine smrti 25 listopad/oktobar, tradicionalno se obilježava u sutješkom
samostanu, crkvi kao i na Starom gradu Bobovcu spomendanom kraljice Katarine.
Već nekoliko godina na Bobovcu se obilježava tradicionalna kulturno-povijesna i
ekološka akcija “Spasimo Bobovac“, koja svojim sadržajem i programom okuplja
veliki broj kako domaćih tako i stranih gostiju.
Samostan Sv. Ive Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci koji je osnovan 1340 godine
predstavlja nacionalni spomenik kulture Bosne i Hercegovine. U sklopu samostana
je i poznata knjižnica kao i vrlo bogata muzejska zbirka u kojima se čuvaju
brojna djela kulturno-povijesne kao i umjetničke vrijednosti. Samostan čuva 31
inkunabulu, brojne arhivske dokumente, vrijednu zbirku slika, tekstila i metala.
U sklopu samostana djeluje i umjetnička galerija. U njoj se održavaju raznoliki
programi kulturnog sadržaja kao što su izložbe slika, promocije knjiga, glazbeni
koncerti, izložbe narodnih rukotvorina.
U Kraljevoj Sutjesci od juna mjeseca 2005. godine u funkciji je i turistički
info ured. U turističkom info uredu djeluju fondacija Curia Bani i NVO Forum
žena Alternative Kakanj. Svojim aktivnostima one zajedno rade na održivosti i
daljnjem jačanju turističkog info ureda u Kraljevoj Sutjesci. Članovi fondacije
Curia Bani uređuju i novine “Sutješki vjesnik” koje su osnovane nekoliko godina
prije.
U Kraljevoj Sutjesci, pred ulazom u samostansko dvorište je u okviru održavanja
manifestacije “Dani kraljice Katarine” 20 listopada/oktobra 2005 godine
postavljen kip prve bosanske kraljice Katarine Kotromanić. Kraljica Katarina je
na taj način ponovo vraćena u Kraljevu Sutjesku
Kraljeva Sutjeska sa svojim zanimljivim geografskim položajem, povoljnom klimom
i sačuvanom prirodom, čistim zrakom te povijesno-kulturnim znamenitostima i
svojim prirodnim atrakcijama je savršeno mjesto za odmor, kao i za razvoj
turizma na ovom području centralne Bosne i Hercegovine.
Izletište Bukovica svojim položajem uz samu rijeku Bukovicu, bogatu raznolikim
ribljim fondom, predstavlja savršeno mjesto za rekreativni odmor. Blizina
srednjovjekovnog grada Bobovca čini ga još atraktivnijim, jer se pruža mogućnost
obilaska starih puteva kojima su hodili i sami kraljevi tog vremena. Netaknuta
priroda sa specifičnim biljnim vrstama za ovaj kraj, pravi su izazov za ljude
kojima je stalo do čiste prirode, a takvih ljudi sa probuđenom sviješću i
aktivista za čist okoliš je sve više.
Znamenitosti i lijepa mjesta za oko svakog čovjeka kao i turiste koja je
vrijedno posjetiti i vidjeti u Kraljevoj Sutjesci:
· Bobovac – prijestolnica vladara srednjovjekovne bosanske države. Na Bobovcu se
nalazi Mauzolej sa kraljevskim grobnicama i ostacima dvora dinastije Kotromanić;
detaljnije
· Džamija – Mehmed El Fatiha iz XV stoljeća za koju se smatra da je jedna od
najstarijih u BiH; (sagradio ju je sultan Mehmed El Fatih);
detaljnije
· Franjevački samostan, nacionalni je spomenik kulture koji svojom bogatom
poviješću datira iz 1340 godine; detaljnije
· U sklopu samostana je knjižnica, po fondu starih knjiga jedna od
najvrijednijih i najzanimljivijih u BiH. ukupan broj knjiga premašuje 11 tisuća.
Posebnog su značaja i vrijednosti 31 inkunabula (knjige tiskane do 1500.
godine); detaljnije
· Samostanski arhiv (matične knjige od 1641. godine, brojni rukopisi, kronike,
pisani dokumenti od XV do XIX stoljeća – oko 3500 isprava); detaljnije
· Ostaci kraljevskog dvora – smatra se da je dvor počeo izrađivati
Stjepan II Kotromanić u prvoj polovici 14 stoljeća; detaljnije
Stara bosanska kuća – spomenik kulture u Kraljevoj Sutjesci sa originalnom
arhitekturom iz XVIII stoljeća. detaljnije ZGOŠĆANSKI STEĆAK
Posebnost i draž
bosansko hercegovačke kulturne historije čine njezini stećci, kameni nadgrobni
spomenici u koje je bosanskim pismom (bosančicom) i brojnim reljefnim ukrasima
upisan dio života i povijesti Bosne i Hercegovine. U najljepše, ako ne i
najljepše, spada zgošćanski stećak pronađen na periferiji Kakanja, na lokalitetu
Crkvine u blizini današnjeg rudokopa Zgošća kod Kaknja. Arheolog i etnograf Ćiro
Truhelka prenio ga je 1914. godine u botanički vrt Zemaljskog muzeja u Sarajevu
gdje je i danas izložen.
Stećak je težak gotovo 14 tona, isklesao ga je nepoznati Dalmatinac u romanskom
stilu i to od smeđega vapnenca iz okoline gdje je i nađen (lokalitet "Ispod
kamena", odnosno zapadna strana brda Križ na lijevoj strani potoka Bijela voda).
Monumentalnost i ukrasni motivi zgošćanskog stećka privlačili su pažnju
brojnih historičara, arheologa i historičara umjetnosti, ali do danas nije posve
jasno utvrđeno čiji je grob krasio i o čijoj veličini svjedoči. Eminentni
stručnjaci su ga pripisivali banu Stjepanu II. Kotromaniću, neki čak Kulinu
Banu, drugi pak nekom ogranku obitelji Kotromanića.
Zgošćanski stećak je bogato ukrašen obilnim ornamentima i reljefnim
skulpturama. Na pročelju spomenika, koji ima oblik ogromnog sarkofaga, prikazan
je na strmoj strani grad sa kapijama, do njih dvije visoke kule, a na uglovima
po dvije manje kule. Pred gradom sjedi „ban“ na prijestolju, a do njega lijevo i
desno stoje dva „dvornika“. Na jednoj kuli sjedi na otvorenom balkonu gospođa i
gleda vani. Ispod ove kompozicije, dvojica slugu drže dva osedlana konja spremna
da ih gospoda zajaše. Desna strana prikazuje u dva reda dva prizora: u gornjem,
četiri, mačem i kopljem okružena i oklopljena viteza jašu jedan za drugim na
lijevo; u donjem redu prikazan je lov u šumi. Dno stećka krase šest polja sa
zvijezdama iskonstruisanih od kružnica.
Vejsil Ćurčić, koji je istraživao staro oružje u Bosni i Hercegovini, drži da je
na dijelu zgošćasnkog stećka prikazan viteški turnir.
Spomenimo da se gipsana replika zgošćanskog stećka nalazi u kripti crkve
Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci.
Tekst pripremio: prof. dr. Fra Stjepan Duvnjak |
