KISELJAK
Općina Kiseljak nalazi se u središnjem dijelu BiH, udaljena od Sarajeva svega
35 km, od Fojnice 18 km, a od Visokog 14 km. Prostire se na površini od 164 km2
i na nadmorskoj visini od prosječno 475 m. Kiseljačka kotlina u kojoj je
smješten grad Kiseljak proteže se od Paleške ćuprije na jugu, do Gromiljaka na
sjeveru, a okružuju je Jasikovica, Graščica, Berberuša i druga brda s nadmorskom
visinom od 700 do 1250 m. Kroz Kiseljak protječe rijeka Lepenica, koja u samom
gradu prima pritoke Kreševčicu i Rosiljski potok, te se na sjeveroistočnoj
periferiji ulijeva u rijeku Fojnicu. Današnji Kiseljak je relativno mlado
naselje. Poslije II svjetskog rata Kiseljak je izrastao u nešto uređeniju varoš
i postaje središte relativno veće regije.
U okolici Kiseljaka uzdižu se šumoviti bregovi. Klima je kontinentalna. Osim
blagih povjetaraca, u Kiseljaku nema jakih vjetrova, te je naročito pogodan
boravak u njemu ljeti, jer su ljetne noći i jutra vrlo prijatni. Kiseljak je
poznat ne samo kao trgovačko središte, nego je nekad bio značajno banjsko mjesto
koje se razvilo uglavnom zahvaljujući brojnim kvalitetnim izvorištima mineralne
vode (kiseljaka) duž cijele kotline. To je uvjetovalo i razvoj mjesta kao
turističko-lječilišnog središta, osobito nakon austrougarske okupacije. Kiseljak
ima dugu tradiciju kao banjsko lječilište i kao takav u pisanim dokumentima
spominje se još u XVI stoljeću. Banja Kiseljak ima 4 izvora od kojih glavni
izvor ima kapacitet od 100 litara za 42 sekunde. Voda u banji je karbonatna,
zemnoalkalna, alkalna i sulfatična, temperature 12,1 st. C. U Kiseljaku se
nalazi i poznati izvor mineralne vode, koja je po svojoj analizi najsličnija
karlsbadskoj. Kiseljačka mineralna voda po jednom litru ima 6 grama Glauberove
soli, što govori o njenoj prirodnoj vrijednosti i kvaliteti. Ovaj izvor
omogućuje i uspješan rad poduzeća «Sarajevski kiseljak» u Kiseljaku koje se bavi
punjenjem i distribucijom istoimene mineralne vode. Kiseljačka mineralna voda je
i ljekovita te vrlo prijatna za piće. Može se piti i kao obična voda. Prijatan
je osvježavajući napitak i kad se pomiješa s vinom ili voćnim sokovima. Pored
mineralne vode u Kiseljaku se mogu pojesti i poznate kiseljačke pogačice koje se
služe s kiselim kiseljačkim kajmakom, o čemu su ispjevane i narodne pjesme.
Ovaj je kraj bio naseljen još u rimsko doba o čemu svjedoče materijalni
ostaci iz tih vremena. Kiseljak je pripadao srednjovjekovnoj župi Lepenica, a
samo mjesto Kiseljak u pisanim dokumentima prvi put se spominje još u XVI
stoljeću.
Područje općine Kiseljak prostire se longitudinalnim pravcem «geološkog
rasjeda» Blažuj – Busovača, s nizom izvorišta mineralne vode. Ovi prirodni
resursi, zemljopisni položaj, blizina drugih centara i razvijena komunikacijska
i komunalna infrastruktura dobar su preduvjet za razvoj turističkog gospodarstva
na području općine Kiseljak. Pored hotela «Dalmacija», u Kiseljaku su izgrađeni
i drugi turističko-ugostiteljski objekti sa značajnim kapacitetima. Snažan i
ubrzan razvoj turističkog gospodarstva na području općine Kiseljak u zadnje
vrijeme uglavnom se ostvaruje zahvaljujući privatnoj inicijativi i poduzetničkom
duhu kiseljačkih ugostitelja i turističkih radnika.
Općina Kiseljak je odavno poznata kao trgovačko mjesto. Taj epitet Kiseljak
nosi i danas. Veliki broj, posebno privatnih, trgovačkih firmi, uz nekoliko
tradicionalno jakih poduzeća, utječu na brz i dinamičan poslijeratni razvoj
općine Kiseljak. Danas se Kiseljak intenzivno oporavlja od posljedica minulog
rata i doživljava ekspanziju. Po svemu općina Kiseljak teži da postane jedan od
većih prosperitetnih centara središnje Bosne.
|
